ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP ‘SPLITSKI GRADONAČELNICI OD 1882. DO 1918.’ U MUZEJU GRADA SPLITA
U utorak, 8. svibnja 2018. u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita održan je znanstveni skup “Splitski gradonačelnici od pohrvaćenja splitske Općine do kraja Prvog svjetskog rata (1882.-1918.)” u organizaciji Muzeja grada Splita i Društva prijatelja kulturne baštine Split. Nakon pozdravnih govora v. d. ravnateljice Muzeja grada Splita mr. sc. Tee Blagaić Januška, predsjednika Društva prijatelja kulturne baštine Split Ede Šegvića i zamjenika gradonačelnika grada Splita Nina Vele, započela je prva sesija znanstvenih izlaganja.
Predavanje o prvom splitskom gradonačelniku hrvatskoga roda Dujmu Rendiću Miočeviću imao je njegov potomak Ante Rendić Miočević. Nakon njega je mr. sc. Gordana Tudor izlagala o dalmatinskom preporodnom prvaku Gaji F. Bulatu, koji je Splitom upravljao od 1885. do 1893. godine. Ivana Mangera, splitskog gradonačelnika od 1893. do 1897. godine, obradio je dr. sc. Stanko Piplović. Potom je Branka Despotušić referirala o Petru Kataliniću, splitskom trgovcu i gradonačelniku. Dr. sc. Ivanka Kuić je izlagala o periodu upravljanja splitskom Općinom Vinka Milića (1899.-1905.). Prvu sesiju je zaključila mr. sc. Tea Blagaić Januška referetom o gradskoj upravi gradonačelnika Ante Trumbića (1905.-1907.).
Drugu sesiju predavanja otvorila je Hania Mladineo Mika s izlaganjem o Vicku Mihaljeviću, splitskom gradonačelniku od 1907. do 1911. godine, kojega je u Smojinom Velom mistu utjelovio legendarni Boris Buzančić. Nakon toga, referirao je Marijan Čipčić o Vinku Kataliniću, koji je Splitom upravljao u dva navrata, od 1911. do 1912., te od 1913. do 1914. godine. Oba dvije gradske uprave Vinka Katalinića raspustile su austrijske vlasti imenovavši komesare. Prvog komesara koji je upravljao Splitom u periodu kojeg obrađuje ovaj skup, istražila je Elvira Šarić Kostić. Bio je to Slovenac Teodor Sporn. On je vodio splitsku gradsku upravu od 1912. do 1913., te pred kraj Prvog svjetskog rata od 1917. do 1918. godine. Veći dio rata splitsku Općinom je upravljao kao komesar, iskusni činovnik, Trogiranin Frane Madirazza. O njemu je izlagao Ivo Uglešić. Predavanje o Starograđaninu Vicku Niseteo, koji je bio komesar manje od dva mjeseca tijekom 1917. godine imao je dr. sc. Mladenko Domazet. O posljednjem splitskom upravitelju Splitske općine u Prvom svjetskom ratu Josipu Smodlaki referirao je dr. sc. Branko Kasalo.
Sudionici simpzoija su otkrili niz zanimljivih do sada nepoznatih detalja iz biografija splitskih gradonačelnika i komesara. Radovi sa ovog znanstvenog skupa će biti obljavljeni u tematskom bloku narednog broja časopisa ‘Kulturna baština’.
Za vrijeme razdoblja obuhvaćenog ovim znanstvenim skupom, stanovništvo Splita je poraslo od oko 12.000 na 20.000 stanovnika. Pored novih javnih građevina i stambenih zgrada koje je podigla država, i Općinska uprava je mnogo doprinijela svojim sredstvima za komunalne objekte. Uređena je nova vijećnica kao sjedište Općinske uprave na Narodnom trgu. Sagrađeno je Narodno kazalište. Podignut je spomenik pjesniku Luki Botiću na Prokurativama, a 1908. izgrađen je Hrvatski dom u kojega su smještena hrvatska kulturna društva. Uređen je pazar i plinska javna rasvjeta, te je proširena vodovodna mreža.
