Zaštita gradske jezgre

Društvo prijatelja kulturne baštine (DPKB) djeluje u skladu svojih statutarnih odredbi, a velikidio njegovih aktivnosti proizlazi iz čl.2. “Društvo djeluje na području kulture, a posebno na zaštiti i populariziranju pokretnih i nepokretnih spomenika kulture i kulturnog naslijeđa u širem značenju“, te čl.6.  t. 2. : “Ciljevi DPKB je briga o vrednovanju ostavštine prošlosti uz poštovanje  prirodne i urbane sredine, te nastojanje da se urbanistički i drugi zahvati prilagođavaju toj sredini.”  Opseg djelovanja prema citiranim člancima daje mogućnost širokom djelovanju, koje se obavlja  putem Komisije za obnovu Splitske fontane i Komisije za staru gradsku jezgru i graditeljsko naslijeđe. U Komisijama sudjeluju visoko stručni i znanstveni kadrovi, koji zajedno sa suradnicima (među kojima je akademik, prof.emeritusi, prof.dr.)  pridonose respektabilnosti  stajališta DPKB u općoj i stručnoj javnosti.

Jasno je da prostor i svrha ovog teksta ne dozvoljava navođenje cjelokupnog rada DPKB, već samo neke fragmente, koji su bili značajni u  zadnjem desetljeću i kamen spoticanja i gnjeva uže i šire javnosti. Inače detaljniji izbor rada DPKB prije toga može se naći u uvodnom prilogu našeg časopisa „Kulturna baština“ br.31., povodom 30-te obljetnice obnovljenog društva.

Od samog izbora prvonagrađenog rada Idejnog rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg dijela splitske Rive od Studija 3LHD iz Zagreba, Društvo zbog neslaganja s više elemenata iz tog rješenja, te protivljenju parcijalnog rješavanja Rive reagiralo je najprije s primjedbama i prijedlozima, koji su u pravilu ostajali bez odjeka, da bi se nakon toga  obraćalo  javnosti i/ili  nadležnim institucijama priopćenjima i drugim oblicima javne komunikacije. Još uvijek je aktualna  borba za ostvarenje Prijedloga mjera za unapređenje funkcioniranja prostornih dijelova i urbane opreme Rive, koju je izradila Radna grupa za Rivu imenovana od gradonačelnika Kureta 2008., a nakon zahtjeva Građanske inicijative, koje je imalo potporu u 12000 potpisa građana u čemu je DPKB imalo značajnu ulogu. Prijedlozi Radne grupe su praktički identični stavovima DPKB iskazanim već od samog usvajanja prvonagrađenog rada. Svoj stav zbog Rive DPKB je branilo i prema  Centru  za svjetsku baštinu(WHC) s kojim je vodilo višemjesečnu korespondenciju.

Od početka 2005.godine, osnutkom Komisije za obnovu Splitske fontane pri DPKB započela je dugotrajna borba za realizaciju obnove Monumentalne fontane srušene 1947. godine. Ona je još uvijek duboko u memoriji Splićana, koji su se s njom ponosili. Ona je bila produkt  njihova konsenzusa i 1880. su je financirali bez obzira na imovinsko stanje i političko opredjeljenje, jer je učestvovanje građana bilo pitanje časti. Ona je simbol dolaska vode u Split nakon 1500 godina i time je učinjen civilizacijski iskorak u Europu. Predstavljala je značajan urbanistički akcent i izvrsno je oblikovala urbanističku strukturu Rive, sačinjavala je  neodvojivu cjelinu historicističkog sklopa (Deškovićeva palača, Prokurativa) njenog zapadnog dijela. U svim dokumentima nitko nije odrješito osporio mogućnost njene obnove. Očitovanje konzervatora za njenu obnovu sadrže određene uvjete, pa se radi toga kao jedan od njih izrađuje gipsani model Nereide. Ona bi kao ogledni primjerak trebala pokazati mogućnost obnove. U svibnju 2010. otvorena je izložba makete Monumentalne fontane, a potporu njenoj obnovi svojim  potpisima podržalo je oko 14000 građana. U 2005. i 2006. godini otvorili smo četiri izložbe i to dvije o Monumentalnoj fontani (Foto izložba „Splitska fontana“, a druga u hotelu The Regent Esplanada u Zagrebu), a dvije u kojima je ona zauzimala značajan prostor („Splitske vode od Dioklecijanova akvedukta, Splitske fontane do našeg vremena“, te „Riva dozvana iz zaborava“). Tri izložbe su organizirane zajedno s Muzejom grada Splita. Šezdeseta obljetnica rušenja Monumentalne fontane (2007.) obilježena je prigodnom izložbom na južnom dijelu Prokurativa.

Društvo je aktivni sudionik aktualnog  Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače. Prije toga je još 2007. godine  uputilo Ustavnom sudu RH Prijedlog radi pokretanja postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH i zakonom općeg akta Odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a povijesne jezgre Grada Splita, jer se smatralo da je ona u višestrukom neskladu sa Zakonom prostornog uređenja RH i GUP-a Grada Splita. Ustavni sud RH je čitav predmet kao neriješen nakon pet godina ustupio Visokom upravnom sudu RH. Do danas ni od njih nema obavijesti o rješenju.

Prijedlogu gradskih vlasti za postavljanje triju spomenika na Rivi (dr.Tuđmanu, papi i spomeniku slobodi s „puno malih glava“ baš na izvorno mjesto Monumentalne fontane), DPKB se načelno protivilo zastupajući stav da se spomenici ne postavljaju na Rivu, a da se spomenik dr.Tuđmanu postavi na Trg Hrvatske bratske zajednice, kako je Gradsko vijeće prethodnog mandata već bilo zaključilo.

Također se DPKB oštro usprotivilo Rješenju konzervatora da se  Ciljanim  izmjenama i dopuna GUP-a Grada Splita smanji jugoistočni dio područja konzervatorske zaštite zone A, a drastično područje zone B, te da se zapadni dio nekadašnjeg groblja Sustipan ostavi bez zaštite. Te promjene iz Rješenje konzervatora je usvojilo Gradsko vijeće 2012. godine. Međutim su zona A i zapadni dio Sustipana ubrzo vraćeni u prvobitno stanje zaštite prema novom Rješenju konzervatora, dok se to  nije dogodilo i sa zonom B.

Svoje primjedbe i zamjerke Društvo je iskazalo tijekom odlučivanja i provedbe natječaja za Zapadnu obalu, kao i prije raspisivanja natječaja za Istočnu obalu u kojima su građani bili potpuno zakinuti u informacijama i sudjelovanju za vrijeme čitave faze procesa. Čitavo vrijeme DPKB je stalno i uporno ukazivalo na nužnost i obvezu vlasti prema javnosti, po kojoj ona treba biti uključena u sve faze procese od informiranosti do priprema odluka, a sve  prema brojnim konvencijama, deklaracijama i poveljama  UNESCO-a.

Neposredno nakon upućivanja pisma od strane  Udruženja hrvatskih arhitekata(UHA) i Komore hrvatskih arhitekata ( HKA)  Ministrici kulture  u kojem je ozbiljno upozoravaju na neprimjerenu namjeru njenog pomoćnika gosp. Zlatka Uzelca da se skinu “vješala” sa splitske Rive, DPKB  je izdalo priopćenje za medije i poslalo ga svim sudionicima u tome ( Ministarstvu kulture, UHA i HKA). U priopćenju DPKB je podržalo namjere pomoćnika Ministrice kulture i ukazalo na neke netočne tvrdnje u pismu UHA i HKA,  jer se time ne samo uveličao problem, već i iskrivila prava slika u ocjeni stvarnih događaja.

U načelu se DPKB redovito očitovalo kada su se pojavljivala neprimjerena  rješenja koja nisu bila u interesu prirodne i kulturne baštine kao ni  u  javnom interesu. To se odnosi i na pojedinačne probleme i pojave kao npr.  na postavljanje izvornih ferala umjesto „surogata“,  premještanje spomenika kompozitora Hatzea sa skrovitog na prikladno mjesto na istoimenom parku, što nažalost  još uvijek nije izvedeno, zatim predugo vremena od zahtjeva do sanacije ružne improvizacije na ulazu u podrume Dioklecijanove palače na istočnom dijelu Rive, o nedopustivom parkiranju automobila na pločniku Trga dr. Franje Tuđmana, o nasavjesnom oštećivanju kamenog pločnika Prokurativa od strane povremenih korisnika itd.