PRIMJEDBE DRUŠTVA NA IZMJENE I DOPUNE GUP-a GRADA SPLITA

PREDMET: PRIMJEDBE DPKB-a NA NA IZMJENE I DOPUNE GUP-a GRADA SPLITA POVODOM RASPRAVE O TRI STRATEŠKA DOKUMENTA

1.Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Splita

2.Strateška studija utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostostorno plana uređenja Grada Splita

Stavljeni su na uvid građanima od 13. rujna do 12. listopada 2016.godine.

3. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Splita (GUP) na uvid građana od 28. rujna do 12. listopada 2016.godine

S obzirom da se radi o strateškim dokumentima za grad Split, smatramo da je rok prekratak, a što se posebno odnosi na GUP.

Nažalost, u prijedlogu Izmjena i dopuna GUP-a Splita Društvo prijatelja kulturne baštine Split (DPKB) primjećuje izostanak strateških opredjeljenja, a time i elemenata razvoja. GUP ima uobičajenu osobinu, kojom se ispunjavaju preostali oskudni slobodni prostori prema prijedlozima investitora, koji su pretežno orijentirani više na osobnu nego na opću korist grada i građana. Stoga su izostali strateški projekti od interesa za grad prije svega u korist  razvoja kao npr. prometni, istočna obala i mnogi drugi. Jednom neadekvatno izgrađen prostor ostavlja trajne posljedice, u čemu imamo veliko iskustvo.

PROMETNO RJEŠENJE

Posebno bismo se osvrnuli na uvođenje prometa u gradsku jezgru u prijedlogu GUP-a. Bojimo se da je to uvod u daljnje osvajanje tog dragocjenog relativno malog i vrlo uskog prostora, u kojemu jako smanjena prohodnost doživljava svoj klimaks u turističkoj sezoni. Vjerojatno predstavnici DAS-a nisu pretjerali kada su kazali da lokalna prostorna politika kontinuirano otuđuje gradsku jezgru i javne prostore od vlastitih građana!

Treba podsjetiti da je na zahtjev DPKB Visoki upravni sud RH 30. svibnja 2014. godine presudio da se ukida Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana povjesne jezgre Grada Splita (Sl.glasnik grada Splita br.8/07), jer se osporenom odlukom planirala gradnja podzemnih garaža unutar povjesne jezgre Grada Splita, pa je Sud našao da osporena odluka u tom dijelu suprotna odredbama GUP-a.

Također treba podsjetiti da je Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povjesnom jezgrom Splita i Plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače dana 24.10.2012.godine Klase 612-01/10-01/0097 temeljem rasprave na 4. sjednici donijelo zaključak u kojem se navodi da treba širiti područja pješačkih zona u staroj gradskoj jezgri, a promet motornim vozilima smanjiti na nužnu razinu do njegovog isključenja, te da s ovim utvrđenim načelom i polazištem Povjerenstvo očekuje da nadležna tijela uvaže i implementiraju u urbanističkim i prostornim planovima, pri izradi studija, u tekstovima natječaja i ostalim postupcima, te pri izradi akata i provedbi postupaka. Pri tome je važno naglasiti da se pod točkom 1b. navodi da „Parkirališna i garažna mjesta treba planirati izvan zone A obuhvata“, pa u svrhu provedbe utvrđenog načela Povjerenstvo predlaže injiciranje postupaka pred nadležnim tijelom za izmjenu prostorno planske dokumentacije. S obzirom na  aktualni prijedlog Izmjena i dopuna GUP-a (članak 50.)  jasno je da to nije uopće uzeto u obzir!

U čl. 50. u dijelu Visoko konsolidiranih područja Prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Splita u Općim pravilima se navodi: „parkirališne površine za potrebe stanovništva osigurati na javnim parkiralištima ili u garažama u javnom korištenju izvan područja; omogućava se kolni pristup  i rješavanje parkirališnih/garažnih kapaciteta u podzemnom dijelu zahvata Contarini.“ Niže u dijelu istog članka u podnaslovu „Pojedinačni zahvat Contarini (P30)“  pod „način i uvjeti priključenja građevina na prometnu površinu“ se navodi da je pješački pristup građevinama s okolnih javnih površina, a kolni pristup u garažu uz poseban prometni režim korištenja skretanjem iz Zagrebačke ulice, ulicom kralja Tomislava i ulazom u garažu iz Hrvojeve ulice, rampom ili dizalom za vozila.

Ovakvim načinom, kojim se  omogućava pristup  garaži i posebnim prometnim režimom korištenja, krši se načelo: „parkirališne površine za potrebe stanovništva osigurati na javnim parkiralištima ili u garažama u javnom korištenju izvan područja“(Opća pravila čl.50….) te izaziva ozbiljnu sumnju da je to pogodovanje investitoru. Jer, ako se radi o gore nevedenom načelu, onda znači da su ostali stanovnici u zoni A jako oštećeni, jer stanuju u kućama, koje su izgrađene davno prije. Znači li to, da će se  za sve kuće koje bi se možda mogle izgraditi u zoni A, pružiti mogućnost gradnje garaže po istom obrascu kao i u slučaju Contarini. S druge strane kako je uopće moguće da u istoj rečenici čl.50 GUP-a prijedloga Izmjena i dopuna GUP-a rješenje parkiranja za starosjedioce je izvan zone A, a za nove stranare u Contariniju rješenje je garaža u zoni A!?  S obzirom da se mjerama zaštite određuju kriteriji čuvanja kulturnih dobara unutar urbanističke cjeline obvezatna je konzervatorska podloga, a u ovom slučaju još  i prometna studija. Nije nam poznato da je to urađeno!? Ako to doista nije urađeno, postavlja se pitanje kako je moguće takve odredbe postavljati u GUP?

NAMJENA I SADRŽAJI POVIJESNE JEZGRE SPLITA

U posljednje vrijeme radikalno su se izmijenili  sadržaji povijesne jezgre grada, posebno oni javni.  Iz njega su iseljene gotovo sve uslužne djelatnosti i ustanove koje služe za opskrbu i podmirenje svakodnevnih potreba  građana. U tom dijelu grada nema više onih lokala ni dućana koji su za njega bili tradicionalni i karakteristični. Stanovi se iznajmljuju i prodaju strancima pa je sve manje domaćih ljudi koji se iseljavaju.

Iz središta grada se uklanjaju čak i ustanove kulture. Tako je bezobzirno iz jugoistočne kule Dioklecijanove palače iseljena udruga Europski pokret, zaprijetila je bila opasnost  iseljenja Književnog kruga,  a već se bacilo oko i na prostor kojega danas koriste Društvo prijatelja kulturne baštine i društvo Marjan.

Grad koji je drugi po važnosti u državi ostao je bez pošte koja je svedena doslovno na jednu sobicu,  nema više ni ureda Croatia  airlinesa. Jedva je spašena od zatvaranja ljekarna u Marmontovoj ulici. Nema više ni jednog kina osim kina Karaman. Prostor nekadašnjeg  kina Marjan na Prokurativama prenamjenjen je u kavanu, a knjižare na Narodnom trgu u prodavaonicu brze hrane i pension.

Tako osim pizzerija, kafića, suvenirnica, ćevabdžinica,  mjenjačnica novca, turističkih agencija i  prodavaonica bezvrijedne galanterije gotovo ništa ne postoji. Čak i u gradskom perivoju se postavljaju ugostiteljski šatori tako da ni tu malu zelenu površinu građani ne mogu koristiti za odmor na miru. Svi slobodni prostori su zakrčeni stolovima ugostitelja koji čak zauzimaju mnogo više površine nego što im je ugovorima dopušteno.

Spomenici kulture smatraju se isključivo kao sredstvo za privlačenje turista u svrhu brze zarade, a ne kao ugodno okruženje za život. Tako povijesno središte kao vrlo privlačan ambijent za boravak gotovo više ni ne služi Splićanima. Oni nemaju gotovo više nikakve potrebe dolaziti u tu degradiranu sredinu osim da se naguravaju s gomilama turista ili popiju skupu kavu ako na nekom štekatu uhvate mjesto.

Ne treba ni spominjati onu sramotu u Hrvojevoj ulici gdje se nudi kič najgore kvalitete i od gomile šatora se ne može s te strane vidjeti monumentalna rimska palača, spomenik svjetske baštine, čiji je istočni zid potpuno zaklonjen.

Tako se uglavnom sve svelo na zadovoljavanje potreba gostiju i profitu. Izuzetno kulturno nasljeđe Dioklecijanova palača i srednjovjekovni spomenici danas služe jedino  za bezobzirno ostvarenje zarade. Pri tome se radikalno mijenja i narušava povijesni ambijent i prostorne posebitosti.

Stara jezgra grada, osim sadržajnog, i fizički se devastira neprimjerenim i nestručnim zahvatima na starim srednjovjekovnim građevinama. Narušava se njen poseban slikoviti izvorni ugođaj. Mislimo da bi trebalo shvatiti i to da turisti u naš grad ne dolaze radi onoga što već imaju kod kuće već zbog  posebnog ambijenta i ophođenja što bi im pružilo  nešto novo i specifični doživljaj.

Osnovni problem je da treba uskladiti životne potrebe građana i turizma čiji je odnos već dobro narušen. Stoga se i kroz prostornu dokumentaciju treba odrediti kakvi sve sadržaji i u kojoj mjeri moraju postojati u središtu Splita. Ako je neki od njih nužan, a nije rentabilan, treba ga dotirati kako se to čini u mnogim europskim gradovima. Ako se ništa ne poduzme prijeti nam kaos koji je već zahvatio na primjer Dubrovnik, a da se i ne spominje ono što se već dogodilo s Venecijom. Iz mnogih sličnih kaotičnih stanja treba izvući pouku. U uspostavi ravnoteže i urbanističke mjere su bitne.

S obzirom na navedeno smatramo da bi bilo razumno, a gradu korisno, uvažiti  supstancijalne primjedbe i ugraditi ih u GUP,  a ne ga izraditi najviše po zahtjevima onih kojima je osobni interes iznad općeg interesa.

U Splitu, 11. 10. 2016.

Predsjedništvo Društva prijatelja kulturne baštine Split