PROSLAVLJENA ‘135. OBLJETNICA POHRVAĆENJA SPLITSKE OPĆINE’
Društvo prijatelja kulturne baštine Split i Grad Split zajedno su organizirali proslavu ‘135. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine’ 28. listopada 2017. nizom aktivnosti. Proslava je započela polaganjem cvijeća na grobove splitskih gradonačelnika na Lovrincu. Nakon toga je na “štandarcu” podignuta replika povijesne zastave ponarođene općine iz 1882. godine. Zastavu su imali čast podignuti Katja Marasović i Ante Rendić Miočević, izravni nasljednici osoba koje su vodile ovaj grad. Prisjetili su se prvih gradskih vijećnika, te prvog načelnika splitske općine Dujma Rendića Miočevića. Potom je na „kuću Pavlović“ (zdanje u kojem je 1882. g. izabrana prva hrvatska uprava grada), odnosno na spomen ploču na današnjoj Glazbenoj školi „Josipa Hatzea“ u Ulici kralja Tomislava 6, gradonačelnik Andro Krstulović Opara postavio vijenac.
U večernjim satima u Staroj gradskoj vijećnici organizirana je svečana akademija. Akademiji su nazočili gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zamjenik gradonačelnika Nino Vela, predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Edo Šegvić, Tomislav Đonlić u ime Splitsko-dalmatinske županije, akademik Radoslav Tomić, generalni vikar Splitsko-dalmatinske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, bivši gradonačelnici Jakša Miličić, Petar Slapničar, Miroslav Buličić i Ivan Kuret, potom gradski vijećnici, te brojni drugi uzvanici i gosti iz javnog i kulturnog života grada. Predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine uvodno je istaknuo doprinos Društva u očuvanju splitske povijesne i kulturne baštine, kao i nastojanja očuvanja memorije na pobjedu narodnjaka u Splitu. U organizaciji akademije, kao i samog događaja obilježavanja 135. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine, Šegvić je istaknuo svesrdnu pomoć gradonačelnika koji je, kako je rekao, prepoznao važnost obilježavanja događaja koji je snažno obilježio splitsku, ali i hrvatsku povijest. U ime suorganizatora HAZU – Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, okupljenima se obratio i akademik Radoslav Tomić kazavši kako je iz današnje perspektive samostalne Hrvatske jasno da je događaj iz 1882. godine bio izuzetno značajan. „Pobjeda narodnjaka u Splitu je bila prekretnica u očuvanju hrvatstva Dalmacije i njezino ponovno vraćanje u maticu domovinu. U novijoj hrvatskoj povijesti, ali čini mi se i u ukupnoj našoj povijesti, u cijeloj Hrvatskoj samo su tri puta zvonila sva zvona: prvi put kada je Split dobio svoju narodnu vlast, drugi put 1898. godine, kada je don Frane Bulić pronašao sarkofag kraljice Jelene, čime se dokazalo da imamo svoju dinastiju kraljeva, svoju „majku kraljeva“, i treći put 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran prvi Sabor slobodne i neovisne hrvatske države. To jasno dovoljno govori o tome koliko važan bio događaj iz 28. listopada 1882. godine“, kazao je gradonačelnik Krstulović Opara istaknuvši kako je na njega osobno, ali i na njegovu generaciju snažno utjecala 1982. godina kada je obilježena 100. godišnjica narodnjačke pobjede. U daljnjem tijeku akademije održana su i zanimljiva predavanja. Tako se u svom izlaganju povjesničar Marijan Čipčić prisjetio značaja okrugle 100-godišnjice proslave pobjede Narodne stranke na općinskim izborima koju su 1982. godine zajedno organizirali tadašnja Skupština općine Split i Društvo prijatelja kulturne baštine. Potom je arhitekt i povjesničar Stanko Piplović dao presjek povijesnih okolnosti tog važnog događaja, a viša kustosica Muzeja grada Tea Blagaić Januška, inače autorica deplijana izdanog povodom 125. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine, pružila je pregled kulturnih aktivnosti tijekom Narodnog preporoda u Dalmaciji.
